1. Hasegawa H. et al. (2018). Aafiaga o le ofuina o se ofu faʻaputu i le masina e toe foʻi mai ai le toe faaleleia i tagata taʻalo i tagata taʻalo. Tala o le Tusi Lesona o le Malosi ma Agavaa Suesuega, 32 (11), 3055-3062.
2. Mapapa J. ma Chen M. (2018). Siama i aafiaga o le matutu mago o le tanuina o le taʻele: o se iloiloga faʻapitoa. Faʻamatalaga faʻavae faʻavae faʻavae ma isi vailaʻau, 2018, 1857413.
3. OOSterTilld FGJ. et al. (2019). O aʻafiaga o se sana o se sauna i luga o faʻailoga o tulivae osteoarthritis. Faamatalaga o Vailaau o le Falemai, 8 (8), 1111.
4. Viana rb. et al. (2019). O le ofuina o le popo popo e fesoasoani i le mamafa mamafa? O se faʻafomaʻi iloiloga ma le meta-auiliiliga. Taaloga Faafitauli, 49 (2), 295-305.
5. Walg H. et al. (2020) O le aafiaga o Sauna i luga o le LIPID Desigy: O se faʻafomaʻi o le suʻega ma le meta-auiliiliga o faʻavaʻa e faʻatonutonu ai tofotofoga. Faʻaopopoga Faʻaopopoga i Vailaau, 51, 102428.
6. Zanchi Ni. et al. (2018). Faatosinaina o se popolega vevela vevela faʻaosofia e le sauna sauniga i luga o maso faʻamalosi ma faʻagaioia gafatia. FESOASOANI CORORS SQUOR SOUPOR ma vailaau, 17 (1), 109-19-87.
7. Zimberg I. et al. (2015). O le aafiaga o mafatiaga o le vevela i luga o le hyroid hormone metabolis i tagata. SAUNIUNIGA O GALUEGA MIRMANDEY, 52, 17-22.
8. Zinchuk Oʻu. et al. (2020). Sauna faʻaaogaina ma le cardiovascular faʻamaʻi: o se faʻafouga faʻafouga o iloiloga ma meta-auiliiliga. Europa o tala o Europa o le Epidemiology 35 (4), 369-395.
9. Bieuzen f. et al. (2018) Faʻasoaina o le ofuina o se ofu mautotogi i le toe faʻaleleia mai le faʻamalositino o le faʻamalosi tino. Faavaomalo o Talafaʻasolopito o taʻaloga a shricay ma faʻatinoga, 13 (5-606.
10. Hannuksela M.l. ma Ellahham S. (2001) penefiti ma tulaga lamatia o le oona taele. American Journal of Memcal, 110 (2), 118-126.